Prolom voda
Prolom voda
Naslovna  |  PC info  |  „EU za tebe – o EU fondovima, IPA programu i izvorima informisanja o evropskim integracijama“.
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

PC info

19. 06. 2019.

„EU za tebe – o EU fondovima, IPA programu i izvorima informisanja o evropskim integracijama“.

Ministarstvo za evropske integracije Vlade Republike Srbije, u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Republici Srbiji i Udruženjem novinara Srbije (UNS), održalo je seminar za novinare pod nazivom: „EU za tebe – o EU fondovima, IPA programu i izvorima informisanja o evropskim integracijama“.Seminar je održan u Pres centru Udruženja novinara Srbije u Beogradu (Knez Mihailova 6/III).

Cilj obuke bio je da novinare informiše o ključnim instrumentima podrške Evropske unije za sprovođenje reformi u Srbiji, kao i rezultatima i mogućnostima korišćenja evropskih fondova.

Seminar je otvorila programska menadžerka Delegacije Evropske unije Maja Vučković Krčmar.

O ključnim instrumentima podrške Evropske unije za sprovođenje reformi u Srbiji govorio je viši savetnik u Ministarstvu za evropske integracije Luka Pivljanin, dok je o medijskom izveštavanju o EU fondovima i percepciji građana učesnike seminara upoznala načelnica Odeljenja za komunikacije u ovom Ministarstvu Ivana Đurić. 

Komunikacioni ekspert projekta „Jačanje vidljivosti i komunikacionih aktivnosti IPA programa“ Marina Rakić je sa koleginicama i kolegama razgovarala o izvorima informisanja o EU na praktičnim primerima. 

Građani Srbije prepoznaju Evropsku Uniju kao najvećeg donatora u Srbiji posle 2000. godine, ali još uvek nisu dovoljno informisani o svim projektima koje EU sprovodi u našoj zemlji. Malo njih zna da je jedan od prvih projekata koje je finansirala EU preko Evropske investicione banke bio auto-put Bratstvo-Jedinstvo. U procesu pridruživanja, kada su Srbiji dostupni predpristupni fondovi Evropske Unije, cilj seminara bio je da novinare informišu o ključnim instrumentima podrške EU za sprovođenje reformi u Srbiji, kao i o rezultatima i mogućnostima korišćenja  evropskih fondova.

Po rečima Maje Vučković Krčmar od 2000. godine do sada je uloženo 2.32 milijarde evra preko programa IPA 1 i CARDS . Programom IPA 2 koji se realizuje do 2020. godine biće uloženo još 1.5 milijardi evra. Sektori u kojima je najviše intervenisano je zaštita životne sredine, reforma javne administracije, pravosuđe, energija, transport. Posle 2020. godine startovaće program IPA 3, koji je još uvek u fazi razmatranja. A, kako je Vučković Krčmar navela, najverovatnije će biti koncipiran tako da će novac biti ulagan u sektore koji su najspremniji da preuzmu sredstva. 

Kontrole za trošenje novca koje donira EU su rigorozne i prati se svaka faza. Takođe, tokom svih ovih godina paralalno su tekle i pripreme za osposobljavanja države da samostalno upravlja procesom trošenja novca. Od 2013. godine formirana je Jedinica za upravljanje IPA sredstvima pri Ministarstvu finansija i trenutno za 16 odsto sredstava zadužen je direktni menadžment države Srbije.  Nešto manje od polovine (47 odsto) je i dalje indirektan menadžment (EU), a ostatak je poveren međunarodnim organizacijama. 

Iako je EU najveći donator u Srbiji, po rečima Maje Vučković, u trenutku kada postane članica, ta sredstva će biti veća. Srbija bi trebalo da dobije oko 2.5 milijardi evra godišnje.

Prisutne novinare je interesovalo kolika je iskorišćenost doniranih sredstava, jer se u javnosti dosta spekuliše o nepovučenim sredstvima i neiskorišćenim kreditima.

„Iskorišćenost sredstava je 96.4 odsto, a nešto malo više od četiri odsto su uštede na tenderima. Međutim, među članicama EU veliki je procenat neiskorišćenih sredstava. Rumunija je prošle godine povuka samo 7.3 odsto dodeljenih sredstava. Novac mora da se koristi u skladu sa procedurama koje su propisane. Ima i slučajeva vraćanja novca, kao i da se prvo troši sopstveni novac, a potom dobija povraćaj“, dodala je Maja Vučković.

Jedno od pitanja prisutnih bilo je i koliko od doniranih sredstava odlazi manadžmentu međunarodnih organizacija. Odgovor je da se 5.3 odsto plaća za menadžment, a za bankarske garancije i do 27 odsto.

O izvorima finansiranja EU i programima govorio je Luka Pivljanin, viši savetnik u Ministarstvu za evropske integracije. Po njegovim rečima osnovni izvori finansiranja su nacionalne lokacije IPA-e, CBC-programi prekogranične saradnje i EU programi, kao što su Horizont 2020, Evropa za građane i građanke, Kreativna Evropa...

Srbija učestvuje u nekim od programa namenjenih državama članicama, kao što je Kreativna Evropa, i jedan je od najuspešnijih u oblasti književnih prevoda i audiovizuelih sadržaja. Zahvaljujući ovim programima rekostruisana je i Golubačka tvrđava, koja je nedavno otvorena za posetioce.

Iako se članstvo za neke programe plaća, po rečima Luke Pivljanina, to je daleko manje od onoga što građani dobijaju za to.  

Načelnica odeljenja za komunikaciju Ministarstva za evropske integracije Ivana Đurić govorila je o medijskom izveštavanju o fondovima i na koji način građani doživljavaju EU, na osnovu periodičnih anketa.

Po njenim rečima podrška EU je uglavnom stabilna i kreće se između 50 i 55 odsto. Najviše ispitanika (čak 78 odsto) podržavalo je ulazak u EU u dva slučaja-kada su nam ukinute vize i kada je održavana pesma Evrovizije u Beogradu.  

Kada su u pitanju prioriteti građana Srbije, Ivana Đurić kaže da su godinama tri ista odgovora u samom vrhu - borba protiv korupcije, reforma zdravstvenog sistema i reforma pravosuđa. Jedan od najvećih strahova vezan za članstvo je da će ono Srbiju dosta koštati. Takođe, smatra se da će člansto u EU naškoditi domaćim poljoprivrednicima,  značiti kraj naše nacionalne valute, kao i da će smanjiti upotrebu srpskog jezika. Ipak, najveći strah je od gubitka nacionalnog identiteta i kulture (33 odsto).

Kada je u pitanju informisanost građana Srbije, ona je na nivou EU, s tim da je na lokalnom nivou bolja informisanost o projektima prekogranične saradnje. Lokalni mediji više izveštavaju o toj vrsti projekata i dobar deo građana primećuje njihov efekat.

Izveštavanje medija o EU prati se na mesečnom nivou. Tokom 2018. godine bilo je više od 20.000 medijskoh objava. Najviše se objavljivalo kada je bilo reči o otvaranju novih poglavlja za pristup EU.

U maju je bilo 2322 objave, od čega se gotovo četvrtina odnosila na pregovore sa EU. Slede potom Kosovo u kontekstu odnosa Srbije i EU, dnevno političke objave, medijski sadržaji o reformskim procesima, EU fondovima (13 odsto) i analitički komentari o EU. Skoro polovina objava (47 odsto) bila je neutralna, 35 odsto pozitivno intoniranih, kritičkih 16 odsto i negativnih samo 2 odsto. Najviše objava je bilo u dnevnim novinama Danas, Dnevnik i Blic, potom javnim servisima RTS i RTV, a zatim slede Politika, Tanjug, Kurir, Beta...

Dobro informisani građani imaju veće mogućnosti da ostvare svoja prava, izjavila je Marina Rakić, komunikacioni ekspert projekta „Jačanje vidljivosti o komunikacionih aktivnosti IPA programa. Ona je upoznala prisutne sa različitim portalima na kojima mogu dobiti sve informacije o EU. Takođe je dodala da su bolje informisani građani novoprimljenih članica (Slovenija 66 odsto, Hrvatska 55 odsto), a tek 27 odsto Britanaca i 39 odsto Nemaca je znalo  odgovor na sva tri osnovna pitanja o EU (broj država članica, da li je Švajcarska clanica EU i da li su poslanici Evropskog parlamenta birani direktno).

Takođe, po njenim rečima, grđani se o EU najčešće infomišu preko izjava političara, a najčešće teme su projekti, posebno na lokalu.

Na seminaru je učestvovalo 23 novinara nacionalnih, regionalnih i lokalnih medija.

 



Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

Ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs