Prolom voda
Prolom voda
Naslovna  |  PC info  |  Događaji i priče iz muzeja  |  Obeležavanje godišnjice smrti kralja Petra I Karađorđevića
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Događaji i priče iz muzeja

16. 08. 2016.

Obeležavanje godišnjice smrti kralja Petra I Karađorđevića

Dvodnevnim programom, 16. i 17. avgusata 2016. godine, Kuća kralja Petra I, ustanova kulture GO Savski venac i Zadužbina Kralja Petra I sa Oplenca obeležiće 95. godišnjicu kraljeve smrti u Kući kralja Petra I na Senjaku (Kralj Petar I Karađorđević preminuo je 16. avgusta 1921. godine u kući na Senjaku, u ulici Vase Pelagića 40).



U utorak, 16. avgusta 2016, u 20 časova, u Kući kralja Petra I, ustanovi kulture GO Savski venac, biće obeležena 95. godišnjica smrti kralja Petra I Karađorđevića postavljanjem replike kraljeve ratne uniforme u stalnu postavku (Memorijalnu sobu).

Goste će pozdraviti Tanja Marinković, zamenica predsednika Skupštine GO Savski venac, Dragan Reljić, upravnik Zadužbine Kralja Petra I na Oplencu, a izložbu će otvoriti Dragomir Acović, član Krunskog veća i predsednik Srpskog društva za heraldiku, genealogiju, veksikologiju i faleristiku "Beli orao".

Uniforma je nastala kao rezultat projekta Rekonstrukcija uniforme Kralja Petra I Karađorđevića, odnosno višemesečnog rada istoimene radionice koju je vodio MA Boris Čakširan, dipl. slikar – kostimograf, sa učenicima Škole za dizajn. U radu radionice učestvovali su Marina Skrinjik Ćorić, dipl. slikar kostimograf, nastavnik Istorije kostima i Oblikovanja odevanja u Školi za dizajn i učenici ove škole. Projekat „Rekonstrukcija odeće iz epohe“ osmišljen je kao rad u kreativnoj radionici sa ciljem da i na ovaj način približi polaznicima i posetiocima nacionalnu istoriju i predstavi jedan segment biografije vladara značajnog u novijoj srpskoj istoriji. Uniforma će biti deo stalne postavke u Kući kralja Petra I, namenjena svim posetiocima ustanove.

Projekat je podržao Sekretarijat za kulturu Grada Beograda.

Izložba “Vojska Kralja Petra I na akvarelima Pavla Vasića”, priređivača prof. Čedomira Vasića, biće otvorena u sredu, 17. avgusta 2016, u 20 časova, u Kući kralja Petra I. Izložbu će otvoriti Dragan Reljić, upravnik Zadužbine Kralja Petra I sa Oplenca, Dragomir Acović, član Krunskog veća i predsednik Srpskog društva za heraldiku, genealogiju, veksikologiju i faleristiku "Beli orao" i priređivač prof. Čedomir Vasić, akademski slikar.

U sklopu projekta biće organizovana stručna vođenja kroz izložbu, prof. Čedomira Vasića, u četvrtak, 18. avgusta 2016. u 17 časova i u subotu, 20. avgusta 2016, u 11 časova.

Izložba će biti otvorena do 30. avgusta 2016, radnim danima od 12 do 18, subotom od 10 do 14 časova. Ulaz slobodan.


Značajan deo stvaralačkog opusa Pavla Vasića (1907-1993), slikara, istoričara umetnosti, umetničkog kritičara i profesora Univerziteta bio je posvećen proučavanju vojnog kostima, zbog čega se on smatra osnivačem uniformologije kod nas. Na osnovu višedecenijskih istraživanja, Pavle Vasić objavio je knjigu "Uniforme srpske vojske 1808-1918" (Beograd, 1980) koja je postala polazna studija za razumevanje vojnog odevanja u Srbiji. Ova opsežna studija, pored naučnog razmatranja i prikaza razvoja srpskih uniformi tokom više od jednog veka, donosi i originalne crteže i akvarele koji nisu samo rekonstrukcije i ilustracije određenih perioda vojnog službenog odela, nego i autentična umetnička ostvarenja nastala u periodu od 45 godina. Pored akvarela objavljenih u ovoj knjizi, u zaostavštini Pavla Vasića nalazi se i značajan broj drugih slikarskih radova koji se bave ovom tematikom. Posebno se to odnosi na period vladavine kralja Petra I (1903-1921), period u kome je Pavle Vasić proveo detinjstvo i koga se dosta dobro sećao. Veći broj njegovih slikarskih ostvarenja koji prikazuje razvoj uniformi u ovom razdoblju, omogućio je da se oformi jedna zanimljiva izložba koja bi predstavila izgled srpske vojske u doba kralja Petra I Karađorđevića i bila značajan doprinos programu Kuće kralja Petra I. Tridesetak izloženih radova koji se čuvaju u porodici Vasić, na pravi način će pokazati raznovrsnost uniformi, ali i slikarskog umeća Pavla Vasića. Izložba će biti propraćena odgovarajućim tekstualnim obrazloženjima iz pisanih radova samoga Pavla Vasića ili nekog od njegovih nastavljača. Izložba će zainteresovanoj publici dati uvid u svet srpskih vojnih uniformi s početka XX veka, pre i tokom Prvog svetskog rata i pružiti mogućnst da se upozna sa jednim važnim aspektom umetničkog i naučnog dela Pavla Vasića.

Program je podržao Sekretarijat za kulturu Grada Beograda.

 

 

 

MA Boris Čakširan, diplomirani slikar - kostimograf

Boris Čakširan je kostimograf, koreograf, slikar i reditelj. Pored svog obimnog rada u oblasti kostimografije u pozorištu, na filmu i televiziji, Boris je osnovao ERGstatus plesni teatar, 1998. godine u Beogradu, gde radi kao umetnički direktor.  Od 1996. gostuje kao koreograf i pedagog u Izraelu (MASPA – škola za savremeni ples; kao i na univerzitetima u Haifi, Tel Avivu i Rubinovoj Akademiji za muziku i ples u Jerusalemu). Od 1995. do 2002. godine vodio je program za nezavisne projekte na Internacionalnom festivalu savremenog plesa u Poljskoj i dramske radionice u Italiji. Kao koreograf uradio je preko 30 koreografija u zemlji i inostranstvu od kojih preko 15 celovečernjih predstava.

Kao kostimograf radio je u pozorištu, na televiziji i na filmu. Sarađivao je sa najvećim kompanijama za izradu kostima u svetu. Član je i osnivač mnogih umetničkih udruženja gde je obavljao i predsedničke funkcije. Našu zemlju je zastupao na najvećim skupovima u svetu u oblasti inkluzije osoba sa invaliditetom u oblasti plesa, umetnosti u lečenju i umetničkog rada sa mladima sa traumom i ratnim veteranima (Djuk Univerzitet u SAD, 1996. godine; Kenedi centar, Vašington 2012.). Osnivač je svetskog udruženja IIAN – Internacionalne mreže inkluzivnih umetnosti („International Inclusive Arts Network“). Jedan je od osnivača i umetnički direktor Festivala društveno angažovanog teatra „Van okvira“ u Beogradu.

Boris je osvajao brojne nagrade i priznanja u oblasti kostimografije i savremenog plesa. Dobitnik je Kristalne prizme 1995., jugoslovenski ekvivalent za američku nagradu „Oskar“, za dizajn kostima za film „Ubistvo sa predumišljajem“. Boris je dobitnik i mnogih drugih nagrada kao što su: godišnje nagrade za najbolji kostim na TV Beograd 1991., 1994., 1995., i ULUPUDUS - Godišnja nagrada za kompletnu umetnost u 1994. i 1996. godini. On je takođe dobitnik stipendije „ArtsLink Residence“ 1996. u pozorištu „Illusion Theatre“ u Mineapolisu i „GOH Productions“ u Njujorku, SAD. Za svoj rad u oblasti koreografije dobio je medaljon UBUS-a - Udruženje baletskih umetnika Srbije, u maju 2000. godine.

 

Biografije:

Pavle Vasić (1907-1993.) bio je slikar, istoričar umetnosti, likovni kritičar i pedagog.

Obrazovanje je stekao u Beogradu. Po završenoj maturi, od 1926. do 1929. godine uči slikarstvo u ateljeu Jovana Bijelića. Paralelno sa svojim slikarskim angažovanjem  studirao je na Pravnom i Filozofskom fakultetu. Zvanje doktora nauka iz oblasti istorije i teorije umetnosti stekao je 1956. godine na Univerzitetu u Ljubljani.

Prvi put je izlagao 1929. godine na izložbi u Paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ u Beogradu. Njegova izlagačka aktivnost tekla je u dva maha: između 1929-1940. i od 1945. do 1957. godine.

Neposredan kontakt sa pozorištem imao je 1936. godine, posredstvom Todora Manojlovića. Vasić je nacrtao studije za kostime plemstva bavarskog dvora i uniforme velikodostojnika, a njegovo ime se pojavilo na pozorišnom plakatu te predstave kao jednog od autora kostima.

Godine 1939. počeo je da radi kao asistent u Muzeju kneza Pavla, ali ratni vihor ga odvodi u zarobljeništvo u Južnu Italiju, gde sa ostalima učestvuje u osnivanju takozvanog Zarobljeničkog pozorišta. Posle kapitulacije Italije, prebačeni su u Toskanu gde ih preuzimaju nemački vojnici. Tada je Vasić napisao komad o logoru verno opisujući život i zbivanja u njemu. Pozorištem se bavio nekoliko godina po završetku rata, a pozorišnim spisateljstvom do kraja života (drama o Joakimu Vujiću u Serbiji, Živku Pavloviću, Zahariju Orfelinu...)

Godine 1948. Pavle Vasić postavljen je za profesora u gimnaziji, a ubrzo i za profesora istorije kostima na novoosnovanoj Akademiji primenjenih umetnosti (gde je i penzionisan kao redovan profesor). Kostimografija je postala njegovo glavno zanimanje. Predavao je i na Pozorišnoj akademiji (predmet Stilovi, u kome su bili obuhvaćeni istorija umetnosti i istorija kostima) kao i na Muzičkoj akademiji u Beogradu, Akademiji likovnih umetnosti u Novom Sadu (1974-79), Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu (predmet Istorija nošnje, 1980-85) i na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na odseku za istoriju umetnosti (predmet Istorija evropske umetnosti od XVI veka do najnovijeg doba, 1952-63).

Najvažnije problemsko-tematsko polje kojima se Vasić bavio jeste srpski barok. Autor je velikog broja tekstova iz oblasti istorije umetnosti, koje je počeo da objavljuje još 1938. u časopisu Umetnički pregled, a bavio se i likovnom kritikom koju je više decenija kontinuirano objavljivao u dnevnom listu Politika. Objavio je veliki broj radova: knjiga, studija, predgovora, članaka i drugih tekstova. Njegovi naučni i stručni radovi su objavljivani u Beču, Veneciji, Budimpešti, Bukureštu, Severnoj Americi.

Čedomir Vasić

Rođen je 1948. godine u Beogradu. Diplomirao je 1971. i magistrirao 1973. godine na slikarskom odseku Akademije za likovne umetnosti u Beogradu,  kod prof. Đorđa Bošana.
Godine 1975-76. kao stipendista Fulbrajtovog programa proveo školsku godinu na usavršavanju na Kalifornijskom univerzitetu u Santa Barbari i Los Anđelesu gde studira video kod prof. Micurua Kataoke i kompjutersku umetnost kod prof. Džona Vitnija.

Izlaže od 1969. godine, na mnogim izložbama u zemlji i inostranstvu. Od 1976. bavi se videom kao izražajnim sredstvom (trake, instalacije, ambijenti). Pokrenuo slikanje murala u Beogradu 1983. i ostvario veliki broj dela na javnim mestima. Objavljuje stručne i teorijske radove iz oblasti likovnih umetnosti od 1973. godine.

Živi i radi u Beogradu. Redovni je profesor na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Član ULUS-a od 1972. godine. 


 

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

Ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs