Prolom voda
Prolom voda
Naslovna  |  PC info  |  Događaji i priče iz muzeja  |  Književno – memorijalna postavka Stevan Sremac/ Branko Miljković
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Događaji i priče iz muzeja

13. 04. 2018. Narodni muzej Niš (Ulica Aleksandra Nenadovića 2), 13. april 2018. godine u 13 sati

Književno – memorijalna postavka Stevan Sremac/ Branko Miljković

Nova stalna postavka Narodnog muzeja Niš (Ulica Aleksandra Nenadovića 2) biće otvorena 13. aprila (petak) u 13 časova.


Autor stalne postavke je Jovan Mladenović, penzionisani muzejski savetnik Narodnog muzeja Niš.

Na otvaranju postavke, pozdravnu reč imaće Nenad Spasić – v.d. direktora Narodnog muzeja Niš, a besede o Sremcu odnosno Miljkoviću kazivaće prof. dr Goran Maksimović i prof. dr Dragan Žunić, koji su ujedno i recenzenti izložbe.

Pozdravnu reč uputiće i Ninoslav Stojadinović, predsednk Ogranka SANU u Nišu i gradonačelnik Niša Darko Bulatović, koji će sa ministrom kulture u Vladi RS Vladanom Vukosavljevićem otvoriti novu stalnu postavku.

 

O novoj stalnoj postavci:

Narodni muzej Niš u okviru svog Programa o strateškom razvoju institucije realizovao je ekskluzivnu stalnu Književno – memorijalnu postavku Stevan Sremac / Branko Miljković u posebnom galerijskom prostoru, uz podršku lokalne samouprave.

Ovaj projekat posvećen je velikanima pisane reči koji su na različite načine vezani za naš grad, i sudbinski i svojim književnim delom kojim su Niš uveli u književnu istoriju.

Stevan Sremac (1855 – 1906) punih jedanaest godina, od 1879. do 1892. godine bio je profesor niške gimnazije, osnivač je gradske biblioteke i pozorišta i vaspitač brojnih generacija mladih Nišlija i gradske intelektualne elite. Njegova niška dela: "Ivkova slava", "Zona Zamfirova", "Ibiš – aga"  i dr. predstavljaju svedočanstvo o starom i ubavom Nišu, njegovom govoru, i nezaboravnim likovima Kalče, Hadži Zamfira, Zone, Maneta.

Daleke 1951. Narodni muzej Niš otkupio je zaostavštinu Stevana Sremca i veći deo je izložen danas, u stalnoj postavci koju otvaramo: originalni rukopisi, lični predmeti, fotografije, radna soba, umetničke slike itd.


Drugi velikan moderne poetske reči Branko Miljković rođeni je Nišlija (1934 – 1961), i uvek je to bio, i ostao. On je u vrhovima srpske moderne književnosti, ali i u tokovima savremene evropske poezije. Bio je briljantan pesnik, priznat od svih generacija; njegovi stihovi se svuda recituju i pamte. Tragično je preminuo u Zagrebu 1961. To je bio nacionalni gubitak pesnika ovenčan slavom i nekrunisani princ  srpske poezije, sa svega dvadeset sedam godina, koliko je živeo i stvarao. Njegova porodica je  pesnikovu zaostavštinu poklonila gradu 1971. odnosno Muzeju, i deo danas možemo videti u stalnoj postavci.

Grad Niš otvaranjem ove postavke od nacionalnog značaja odaje dužno poštovanje velikanima pisane reči- Stevanu Sremcu i Branku Miljkoviću, čije je delo kulturna baština grada Niša i Srbije. Zaostavština Stevana Sremca i Branka Miljkovića 2014. proglašene su za kulturno dobro odvelikog značaja.


U postavci je izloženo oko 200 originalnih eksponata iz zaostavštine Sremca i Miljkovića, a mnogi se prvi put ekskluzivno predstavljaju javnosti.

 


Informacija  može  da  sadrži  stav  koji  nije  stav  Press  centra  UNS-a,  ukoliko  to   nije   izričito  navedeno.  Odgovornost  za  sadržinu  informacije  i  tačnost  podataka  snose  fizička  lica  ili  pravna  lica  u  čije  ime  je  Press  centar  prosledio  informaciju.


Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

Ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs