PC info

23. 05. 2025.

Istraživanje UNS-a: Nevidljivi hendikep i zakonska regulativa

Udruženje novinara Srbije (UNS) uradilo je istraživanje „Nevidljivi hendikep i zakonska regulativa“ sa ciljem da prikaže na koji način su osobe sa hendikepom prepoznate u sadašnjoj zakonskoj regulativi i koje zakone je potrebno doneti, a koje izmeniti da bi se unapredio njihov položaj.

Autor: Slađana Grnčarski

Analizirano je koliko su osobe sa nevidljivim hendikepom prepoznate u postojećim kolektivnim ugovorima. U okviru istraživanja objavljeni su i predlozi zakona koje su udruženja osoba sa hendikepom i sindikati predložili, ali do sada nisu dospeli do skupštinske procedure, kao i predlozi na koji način se može poboljšati njihov položaj.     

Osobe sa dijabetesom, oboleli od malignih i retkih bolesti, ulceroznog kolitisa, bubrežni bolesnici na dijalizi, osobe koje čekaju transplantaciju organa gotovo da upopšte nisu preppoznate u sistemu socijalne zaštite. Osim prava na medcinsku negu, neka pomagala, senzore za merenje šećera u krvi i rehabilitaciju o trošku RFZO-a ove osobe nisu prepoznate u sistemu školovanja, radnih odnosa i svakodnevnom životu, navodi se u istraživanju.

Bolesti srca, krvnih sudova i maligni tumori činili su više od dve trećine svih uzroka smrti tokom 2016. godine u Srbiji, navodi se u Strategiji javnog zdravlja RS 2018-2026. godine. Svaki peti smrtni ishod bio je posledica malignog tumora, a od komplikacija šećerne bolesti preminulo je 3,1 odsto osoba. Stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih i hroničnih nezaraznih bolesti je drastično veća nego u EU.
Republika Srbija je potipsnica Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom kojom se obavezala da “osobama sa invaliditetom omogući da samostalno žive i u potpunosti učestvuju u svim aspektima života”. Država je preuzela obavezu da im, „na osnovu jednakosti sa drugima, osigura pristup izgrađenom okruženju, prevozu, informacijama i komunikacijama, uključujući informacione i komunikacione tehnologije, kao i drugim uslugama i objektima namenjenim javnosti, kako u urbanim tako i u ruralnim sredinama“.

Ali, prepreke i dalje postoje.

Osobe sa različitim vrstama hendikepa uvođenjem inkluzivnog obrazovanja su uključene u osnovnoškolsko obrazovanje, nešto manje u srednjoškolsko, a potom tek mali broj njih zavšava fakultete i zasniva radni odnos.

U sistemu rada gotovo da nisu prepoznati, osim u pojedinim kolektivnim ugovorima za zaposlene u državnim i javnim službama, osobe sa hendikepom nemaju nikakve olakšice u odnosu na ostale zaposlene.

Najčešće su korisnici različitih vidova pomoći, najčešće invalidske penzije.

Prema podacima iz decembra prošle godine 227.944 osoba prima invalidsku penziju, a najčešći uzroci za ovu vrstu penzije su bolesti sistema krvotoka i tumori.

U ovoj grupi je i veliki broj osoba sa mentalnim oboljenjima i intelektualnim teškoćama kojima je oduzeta poslovna sposobnost i koji zakonom nemaju pravo na rad, presonalnog asistenta, a stanovanje uz podršku je na nivou statističke greške.

Najčešća zamerka je nedostatak fleksibilnih oblika rada, skraćeno radno vreme i mogućnost rada od kuće. I bubrežni bolesnici koji više sati nedeljno provode na dijalizi, nemaju pravo na skraćeno radno vreme.

U preporukama objavljenim u istraživanju navodi se da je osobama obolelim od dijabetesa potrebno omogućiti nabavku senzora i pumpi o trošku RFZO-a, kao i dostupnost glukagona u spreju. Takođe, navodi se, potrebno je proširiti listu osoba koje imaju pravo na besplatne senzore i pumpe i usvojiti Protokol o postupanju u predškolskim ustanovama sa decom obolelom od dijabetesa.

Za osobe obolele od retkih bolesti potrebno je izmeniti Pravilnik o bližim standardima za pružanje usluga socijalne zaštite, kako bi im se omogućilo da postanu korisnici usluga socijalne zaštite.

Za osobe koje čekaju transplantaciju potrebno je hitno doneti Zakon o presađivanju organa, piše u preporukama.

Da bi Srbija postala članica Eurotransplanta, odnosno da bi pacijenti lakše i brže došli do organa, potrebno je da ima minimum 10 donora na milion stanovnika, a Srbija ima 3. Što znači da bi morao da se poveća broj donora organa. U međuvremenu potrebno je razmotriti obavljanje transplantacija u inostranstvu o trošku RFZO-a.

Sve obolele od hroničnih bolesti potrebno je, preporuka je, tretirati kao i obolele od profesionalnih bolesti i omogućiti im pun iznos zarade tokom bolovanja.

U Rumuniji na primer, osobe obolele od malignih bolesti nakon što završe sa terapijom imaju mogućnost da se vrate na radno mesto, a mogu raditi dva ili više sati, zavisno od zdravstvenog stanja. Njima se isplaćuje 100 odsto zarade narednih godinu dana, a u nekim slučajevima i 18 meseci.

Takođe, navodi se u istraživanju, potrebno je omogućiti da usluge socijalne zaštite budu ravnomerno raspoređene, što sada nije slučaj, pogotovo za usluge koje se finansiraju sa lokalnog nivoa. Lične pratioce treba omogućiti za svako dete sa hendikepom, a neophodno je povećati broj personalnih asistenata.

„Potrebno je povećati sredstva koja se izdvajaju za zapošljavanje osoba sa hendikepom. Budžetski fond u koji se uplaćuju penali zbog nezapošljavanje osoba sa invaliditetom treba namenski trošiti za poboljšanje položaja ovih osoba.

U procesu izmene zakonske regulative potrebno je veće angažovanje Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja, odnosno drugih ministarstava, odnosno Vlade Repubile Srbije. Činjenica je da oni ne koriste svoje pravo iniciranja donošenja novih ili izmenu postojećih zakona iz domena socijalne zaštite. Veći angažman trebalo bi da ima i institucija Zaštitnika građana, koja po zakonu ima pravo predlaganja zakona“, navodi se u preporukama.

Činjenica je i da većinu zakona iz domena socijalne zaštite inciraju poslanici opozicije, čime se u sadašnjim okolnostima smanjuje mogućnost usvajanja zakona. I u slučaju kada nam je jedna od predlagačica zakona rekla da je postojala “politička volja” za usvajanje zakona, vlada je pala, pa zakon nije stigao da se nađe u raspravi. Tako da i česte promene Vlade, kao i promene osoba koje su na čelu ministarstava ne doprinose mogućnostima da se naprave sistemske promene u ovoj oblasti.

Takođe, kako se navodi u preporukama, potrebno je uspostaviti mehanizam kontole rada lokalnih samouprava, odnosno kontrolu spovođenja usluga iz domena socijalne zaštite.

Osnovni problem koji bi trebalo rešiti je transformacija sistema socijalne zaštite i medicinske, odnosno komisijske procene invaliditeta.  
Imamo primer susedne Hrvatske gde tranformacija sistema socijalne zaštite ide ka socijalnom mentorstvu. Cilj socijanog mentorstva su pozitivne promene u socijalnom statusu pojedinaca, pri čemu se različitim aktivnostima radi na osnaživanju osoba sa hendikepom. Fokus je na sposobnostima i potencijalu osobe sa hendikepom, kako bi napredovali do zaposlenja, obuka, daljeg obrazovanja ili drugih oblika aktivacije kako bi se integrisali u zajednicu u kojoj žive.  

Istraživanje “Nevidljivi hendikep i zakonska regulativa” Udruženje novinara Srbije radilo je u okviru projekta “Mladi i mediji” u saradnji sa Akademskom inkluzivnom asocijacijom, a uz podršku Švedske u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj“.

Istraživanje možete preuzeti na linku: http://downloads.bos.rs/UNS/istrazivanje-bos-finale.docx